Autorica: Josipa Tominac, mag.nutr. 

Prehrambenih mitova ima puno, a većina njih vrlo često dolazi iz neprovjerenih izvora zbog čega dolazi do zbunjenosti i stvaranja krivog stava o pojedinim namirnicama. Tako smo na neki način okruženi s nikad više članaka o prehrani, a čini se kako smo sve manje sigurni što je od toga zapravo istina. Prehrambeni mitovi potencijalno su i opasni jer nas mogu dovesti do određenih nutritivnih deficita i poremećaja hranjenja. U nastavku teksta pročitaj zanimljivosti o najpopularnijim prehrambenim mitovima!

Mit broj 1: Doručak je najvažniji obrok u danu

Ovu rečenicu svi smo čuli nebrojeno puta i to je uglavnom nešto o čemu nam svi govore od najranijeg djetinjstva. Doručak u doslovnom smislu znači prekinuti post. To je prvi obrok nakon određenog perioda tijekom kojeg nismo jeli. Doručak je obrok koji je organizmu potreban kako bi dan započeli puni energije, a neka istraživanja pokazuju i da je redovno doručkovanje povezano s lakšim održavanjem tjelesne mase, pa čak i efikasnijim mršavljenjem. Iskustva pokazuju da se doručak često preskače, a najčešći razlog je jutarnja žurba, nedostatak ideja ili jednostavno ne postoji navika doručkovanja. Preskakanjem doručka dolazimo u opasnost da veći unos energije unesemo u drugom dijelu dana kada nam ostaje manje vremena za potrošnju iste. Isto tako, pravilan raspored obroka tijekom cijelog dana stimulira rad metabolizma i doprinosi održavanju normalne razine glukoze u krvi zbog čega ćemo manje dolaziti u napast usput uzimati grickalice i slatkiše. 

Ipak, iako je doručak generalno zdrava navika, bitnija je njegova nutritivna kvaliteta. Umjesto odlaska u pekaru, preporuča se doručak pojesti kod kuće ili ga tamo pripremiti pa ponijeti sa sobom. To može biti zdrava verzija sendviča kojeg ćemo pripremiti od peciva s cjelovitim žitaricama, nemasnom šunkom i sezonskim povrćem ili smoothie kojeg možemo pripremiti i večer prije i ostaviti u hladnjaku. 

Mit broj 2: Jaja povećavaju kolesterol u krvi

Kolesterol je važna molekula za proizvodnju hormona - testosteron, estrogen, kortizol. Unosimo ga prehranom, ali on se stvara i endogeno sam u organizmu ukoliko je potrebno. Jaja su nutritivno visoko kvalitetna namirnica i trebaju biti dio uravnotežene prehrane. Izbjegavanje jaja u prehrani neće rezultirati smanjenjem kolesterola u krvi, a istovremeno ćemo ostati zakinuti za brojne važne aminokiseline. Povećan kolesterol u krvi uzrokuje dugotrajno loša prehrana u kojoj prevladavaju industrijski obrađene namirnice, ali i manjak tjelesne aktivnosti. Kako je jedno vrijeme bio trend izbjegavanja jaja u prehrani, istraživanja na tim osobama pokazala su čak i smanjenu razinu neurotransmitera acetilkolina koji je važan za dobro psihičko zdravlje. 

Mit broj 3: Svi šećeri debljaju 

Deblja nas isključivo dugotrajna neravnoteža između unosa i potrošnje energije. Pogrešno je pojedinačni nutrijent ili neku namirnicu “kriviti” za debljanje iako najčešće to jesu šećeri. Isto tako, važno je znati da je velika razlika između ugljikohidrata kao cijele skupine namirnica i dodanih šećera koje možemo pronaći u industrijskim proizvodima i koje je potrebno ograničiti ukoliko se želimo hraniti zdravije ili smršaviti. Netočno je, dakle, reći da svi šećeri debljaju.

Drugi mit u vezi šećera je taj da smeđi šećer ne deblja za razliku od bijelog. Istina je da pravi smeđi šećer dobiven iz šećerne trske sadrži nešto više minerala pa ga možemo nazvati zdravijom verzijom, ali u kalorijskom smislu on je potpuno jednak bijelom šećeru. 

Mit broj 4: Crveno meso je nezdravo

Crveno meso, baš kao i bijelo meso i riba, treba biti dio uravnotežene prehrane. Jedno vrijeme, crveno meso bilo je na glasu kao otrovno, pa čak i kancerogeno. Kao naročito opasno, isticalo se meso pripremljeno na roštilju zbog toga što dugotrajnim izlaganjem crvenog mesa visokim temperaturama nastaju toksični spojevi koji mogu uzrokovati karcinom. No, točna činjenica je da određeni nepoželjni spojevi nastaju na taj način, ali to ne znači da ćemo se otrovati ukoliko ponekad pojedemo komad mesa s roštilja. 

Crveno meso trebalo bi jednom do dva puta tjedno uvrstiti u našu prehranu jer je ono samo po sebi dobar izvor bjelančevina, željeza, cinka i vitamina B12. Svježe meso svakako je bolji izbor od konzerviranog i prerađenog crvenog mesa zbog toga što se prilikom prerade istog u njega uglavnom dodaju velike količine soli i konzervansa. 


Mit broj 5: Low-fat proizvodi su zdraviji 

Kao što su mediji prepuni savjeta o brzim i efikasnim dijetama, tako su i police supermarketa prepune niskokaloričnih proizvoda koji će nam “pomoći” u provedbi takvih dijeta. Popularno ih nazivamo light proizvodi, a na etiketama se označavaju kao proizvodi bez šećera ili proizvodi sa smanjenim udjelom šećera ili masti. Najbolji savjet kod odabira takvih proizvoda je ne vjerovati prednjim etiketama nego pogledati pravu nutritivnu vrijednost s druge strane proizvoda.

Kod većine light proizvoda, energetska vrijednost je smanjena za trećinu i takav proizvod, ukoliko zaista nema šećera, može biti dobar izbor za dijabetičare. Međutim, izbacivanje šećera ili masti iz proizvoda dovodi do toga da se oni zamjenjuju umjetnim zaslađivačima čija prekomjerna konzumacija dovodi do različitih probavnih smetnji. Povremena konzumacija takvih namirnica neće negativno utjecati na naše zdravlje, ali potpuna zamjena uobičajenih proizvoda za iste takve light proizvode dugoročno ne doprinosi zdravijim prehrambenim navikama. Osim toga, takvi proizvodi su obično i skuplji. Ono što zapravo treba biti light je način pripreme hrane i konzumacija što više svježeg voća i povrća. 

Mit broj 6: "Superhrana"

Mnoge namirnice danas nazivamo superhranom. To je još jedan medijski jako popularan, ali znanstveno neutemeljen pristup. Prava definicija "superhrane" zbog toga ne postoji, a ono što možemo pronaći jest da je to hrana bogata nutrijentima koji doprinose poboljšanju zdravlja. Međutim, to što neka hrana posebno obiluje određenim nutrijentom ne znači nužno da je ona zbog toga puno zdravija.

Kada bismo krenuli tražiti listu namirnica koje se nazivaju superhranom, dobili bismo nepregledan broj. Goji, chia, avokado, brokula, kakao, kokosovo ulje, tamna čokolada, kvinoja, borovnice samo su neke namirnice s dugačkog popisa koji svakodnevno raste. U većini slučajeva to isključuje namirnice animalnog podrijetla, a samim time možemo primjetiti i velik porast članaka koji preporučaju upravo prehranu temeljenu na namirnicama biljnog podrijetla (plant-based). Pretjeranim fokusiranjem na istraživanje supernamirnica, lako možemo upasti u zamku neraznolikosti i potpunog izbacivanja nečega što smo do tada normalno jeli. Osim toga, superhrana je najčešće neka egzotična namirnica koja je zbog toga skuplja. 

  Svakodnevna hrana koja nije egzotična i skupa, a koja ima dokazanu dobrobit za naše zdravlje:

●       Jogurt: probiotička svojstva - doprinose poboljšanju zdravlja crijeva

●       Paprika, kupus, citrusi: vitamin C - doprinosi poboljšanju imuniteta

●       Rajčica, banana: visok udio kalija - doprinosi održavanju normalnog krvnog tlaka 

●       Chilli papričice: kapsaicinoidi - doprinose boljoj termogenezi - pomoć kod mršavljenja 

Mit broj 7: Ne jedite nakon 18h ako želite smršaviti

Izbjegavanje obroka nakon 18 sati česta je praksa među osobama koje žele smršavjeti. Temelji se na uvjerenju da se hrana konzumirana u večernjim satima automatski pohranjuje u obliku masnog tkiva. Međutim, takvo uvjerenje nema znanstveno uporište jer gubitak tjelesne mase prvenstveno ovisi o kalorijskom deficitu, odnosno o tome unosimo li tijekom duljeg razdoblja manje energije nego što je trošimo. Pritom su sastav i količina hrane koju konzumiramo važniji od samog vremena obroka. Ipak, kasni obroci mogu pridonijeti povećanom unosu kalorija, osobito ako uključuju grickalice, visokokaloričnu hranu ili alkoholna pića.

Stoga, za održavanje zdrave tjelesne mase nije presudno izbjegavati hranu nakon određenog sata, već voditi računa o ukupnom dnevnom unosu energije i prehrambenim navikama.